Monthly Archive for March, 2009

Saveti: Kako napraviti dobar sajt

Izvor: Adriatalk

Kako napraviti dobar sajtNa pitanje kako napraviti dobar sajt je vrlo teško odgovoriti. Internet sajt u 21. veku nije više luksuz i egzotika već potreba. Postoji veliki broj knjiga, magazina i internet sajtova koji se bave ovom problematikom na vrlo sistematičan način. Međutim, u tom obilju informacija prosečnom čitaocu je veoma teško da se snađe. U obilju informacija koje je dostupno, ponekad je vrlo teško izvući suštinu. Predstavljamo vam 20 saveta koji su po našem mišljenju neophodni za kreiranje dobrog sajta.

Poznati američki marketing guru, Seth Godin je na svom blogu objavio tekst koji objašnjava suštinu kreiranja dobrog internet sajta.

On je dao deset saveta koji su vrlo korisni i upotrebljivi u kreiranju internet sadržaja bez obzira koja je tema i svrha vašeg sajta.

Principi, koje po Sethu Godin-u nikako ne možete izbeći u kreiranju kvalitetne web lokacije su:

1) Otpustite vaš komitet. Nijedan dobar vebsajt u istoriji nije napravilo više od troje ljudi. Nijedan.

2) Izmenite interakciju. ono što čini dobar sajt je novina i nenapornost. To u praksi znači da vas sajt uči nečemu novom, novoj interakciji, novoj konekciji, a znate odmah da koristite sve njegove funkcionalnosti. (Da je ovo lako uraditi, svi bi to radili)

3) Manje. Manje reči, manje strana, manje ukrasa.

4) Šta uspeva, jednostavno uspeva. Teorija je potpuno nebitna.

5) Strpljenje. Neki sajtovi se lako testiraju i lako rade od početka. Ostalim sajtovima je potrebno vreme da korisnici počnu da ga koriste i da se naviknu na njega. U nekom trenutku, osećaj vam kaže da je vreme za lansiranje. U tom trenutku ga lansirajte i držite se svoje zamisli, bez obzira na kritike.

6) Mera. Ako se ne popravljate, odustanite.

7) Sagledavanje je dobro, površnost je loša. Mnogi vebsajtovi govore “vidi me”, vaš sajt treba da kaže “ovo je ono što ste tražili.”

8.) Ako angažujete profesionalca, angažujte dobrog. Najboljeg. Deset osrednjih internet konsultanata koji rade u savršenoj harmoniji ne mogu da obave posao jednog superstar-a.

9) Jedan glas, jedna vizija.

10) Nemojte se skrasiti.

Kao što možete da primetite svaki savet je okrenut filozofiji minimalizma, što manje to bolje. Potrudite se da ove korisne savete primenite na vaš internet sajt i rezultati će sigurno doći.

Kako ne bi prenosili samo tuđe savete, daćemo vam i par naših saveta.

1) Naš narod kaže “više glava bolje misli nego jedna”. Koristite ovu izreku jedino kada više mišljenja ne preti da vas uvede u anarhiju i naruši vašu viziju.

2) Kreirajte sadržaj. Najbitnije za uspeh vašeg sajta su tri stvari: sadržaj, sadržaj i sadržaj.

3) Ne odustajte. Ako ste pokrenuli sajt, redovno ga ažurirajte, vodite računa o njemu, reagujte na komentare okoline. Dugoročno će se to isplatiti.

4) Kreirajte zanimljiv sadržaj. Kreirajte sadržaj koji je interesantan vašoj ciljnoj grupi.

5) Budite drugačiji. Nemojte kopirati uspešne projekte, samo zato što mislite “ako su oni uspeli na ovaj način, uspeću i ja”. Svaki projekat je priča za sebe i okolnosti nisu iste. Zato morate da budete originalni.

6) Ne obazirite se na konkurenciju. Uložite trud da vaša zamisao zaživi u potpunosti.

7) Ostanite prizemni. Ako uspete da dobijete pozitivne reakcije na vaš sajt, ne prekidajte rad na njemu. Na webu niko ne živi od stare slave. Pitajte Yahoo.

8.) Prihvatajte trendove. Prilagodljivost modernim trendovima je ključna za uspeh vašeg sajta.

9) Budite predusretljivi sa vašim korisnicima. Najbolji marketing je preporuka. Statistika kaže da čak 90% internet korisnika posećuje neki sajt samo zbog preporuke.

10) Svaki korisnik je zlata vredan. Ne zaboravljajte stare korisnike zarad pridobijanja novih.

Share This Post

Internet marketing je drugačiji od tradicionalnog marketinga

Izvor: snaxors.com

Internet marketing sa tradicionalnim marketingom jedva da ima dodirnih točaka. Veliki mediji u kojima promjene idu doista sporo zbog birokracije koju njihova veličina neizbježno povlači sa sobom, teško prihvaćaju nove tehnologije.

Na našem tržištu, medijski su se giganti zaletjeli u Internet kao muhe bez glave. Neki su kupili već uhodane stranice dok su neki gradili svoje te utrošili sulude svote novca u njihov marketing. Ovakvi projekti često su završili propadanjem, a oni koji su opstali i sada posluju s gubitkom ili zanemarivim profitom. Reklo bi se da je na hrvatskom webu veliki uspjeh poslovati sa pozitivnom nulom.

Internet marketing

Problem dolazi kod krivog shvaćanja interneta kao medija. Na internetu se članci ne mogu pisati kao u klasičnim medijima. Možda se pitate kako pisati članke za internet? Na internetu postoji jedno vrlo bitno pravilo: nitko ne može sam.

Pisati suhoparne članke u kojima nema niti jedan link jednostavno je bacanje potencijala u vodu. Internet ne trpi dosadno i sporo. Čak i kada pišete o najozbiljnijim temama, internet se i dalje ponaša kao showbiz, zabavi nas, budi jasan i daj nam sve informacije na pladnju.

Glavna greška je u principu nedostatak linkova u postovima. Ne daj bože da bi, primjera radi, jedan Večernji u nekom postu linkao na Jutarnji. Prije bi proglasili bankrot. Nisu oni krivi. Oni su navikli raditi ovako jer se u tradicionalnim medijima oduvijek radi ovako.

Na internetu je vaš glavni konkurent ujedno i vaš najbolji prijatelj. Međusobnim linkanjem jednostavno profitirate oboje. Linkovi na internetu su sastavni dio teksta, oni tu moraju biti jer kao što već rekoh, internet ne trpi sporo. Ako možete nešto linkati i s time skratiti post od objašnjenja određenih stvari koje su već napisane i može ih se pročitati drugdje, onda to valja i učiniti, iako možda tekst koji linkate nije vaš već se nalazi na konkurentnoj stranici.

Tu dakle postoje određena nepisana pravila igre. Ne možete očekivati da ćete biti prihvaćeni od strane zajednica ako prije toga vi niste i sami prihvatili zajednicu. Vidio sam tako čak dva vrlo kvalitetna blogolika projekta na hrvatskom webu koja oba imaju natprosječno kvalitetne postove i vrlo kvalificirane autore ali jednostavno ne igraju po pravilima. Iz tog razloga većina vas nije čula za njih jer nitko ne linka na njih i samim time ne dobivaju niti komentare, niti posjete. Jedan od ova dva projekta čak i ulaže u kontekstualni marketing, naravno bez vidnog efekta.

Baš me zanima što će na kraju prevladati u ovim projektima. Tvrdoglavost, ili želja za uspjehom? Dok god se ne počnu ponašati u duhu interneta, neću namjerno linkati na njih i pokazati vam na koje sam stranice mislio premda sam prilično siguran da će se barem jedna od tih stranica prepoznati u ovome tekstu.

Share This Post

U Srbiji 800.000 korisnika Facebooka

U Srbiji ima oko 800.000 ljudi sa profilom na društvenoj mreži “Fejsbuk” (Facebook), od kojih su 51,5 odsto muškarci, a 48,5 odsto žene, pokazalo je istraživanje bloga “adriatalk.com”…
Najveći broj korisnika “Fejsbuka” u Srbiji, čak 72,63 odsto, je starosti između 18 i 35 godina.

U tom starosnom segmentu je približnoi isti broj žena i muškaraca (49,9 prema 50,1 odsto). Broj korisnika “Fejsbuka” koji su zaposleni u bankama (čemu je i bilo posvećeno istraživanje “adriatalka”) je, međutim, tek 1.054, što čini svega oko tri odsto ukupnog broja bankara u zemlji.
Kako se navodi u tekstu “Bankari na Fejsbuku”, najveći broj zaposlenih u bankama koji koriste ovu društvenu mrežu radi u “Banka Intezi” (oko devet odsto ukupnog broja). Autori bloga navode da je to i razumljivo, s obzirom da je to jedina banka u Srbiji koja u svojoj popnudi ima i rešenje za elektronsku trgovinu. Slede “ProKredit” banka (7,79), “Rajfajzen” (7,7), i “Vojvođanska banka” (7,22 odsto). Poslednje dve imaju u svojoj ponudi kartice namenjene isključivo plaćanju robe i usluga preko interneta.

Izvor: Personalmagazin

Share This Post

Besplatan Internet u gradskim parkovima

Besplatan Internet u gradskim parkovima

Zahvaljujući saradnji kompanije Telenor i Skupštine grada, Beograđani će naredne dve godine imati besplatan pristup bežičnom Internetu u parkovima na teritoriji Beograda. Vukov spomenik, Proleće i Skejt park na Novom Beogradu, biće prva tri parka koja će dobiti Telenorov bežični Internet u Beogradu.

Gradonačelnik Beograda, Dragan Đilas i dosadašnji generalni direktor kompanije Telenor u Srbiji, Stajn Erik Velan, potpisali su ugovor o saradnji na realizaciji ovog projekta.

Pored idejnog rešenja, koje kompanija Telenor radi za svaki park pojedinačno, kao i instaliranja opreme za uvođenje Interneta, Telenor će se brinuti i o održavanju opreme. Uz podršku Sekreterijata za komunalne i stambene poslove, JKP Zelenilo Beograd i Uprave za energetiku, nadležni će obezbediti da parkovi budu dobro osvetljeni, a javne površine uređene.

Srbija je u junu prošle godine dobila svoj prvi Internet park, kada je Telenorov signal u Studentskom parku omogućio brzi Internet na otvorenom. Posle Beograda, Internet parkove dobili su i stanovnici Novog Sada, Niša, Kraljeva i Kragujevca. Telenorov brzi Internet stiže do 40 posto stanovnika Srbije, u 170 gradova i manjih mesta. (A.S.)

Izvor: Mikro

Share This Post

manifest

Već godinama delim znanje i vreme sa ljudima koji

  • žele da nauče od mene i čuju ono što imam da ponudim i
  • imaju šta da kažu i od kojih imam šta da naučim.

Prema tome, u cilju širenja znanja svi materijali koje pronađete su za dalju distribuciju i možete ih menjati sve dok navedete jasno izvor materijala. Nema ničega lošeg ako iskoristite tuđ materijal dok god spominjete gde ste ga nabavili.

Dođavola, u slučaju da ga pročita osoba kojoj mogu napraviti posao koji će mu doneti još posla angažovaće ovu firmu.

Ako je neko u ovom trenutku pomislio da “mnogo sanjam”, moraću da ga osujetim. Posao zaista može da dođe na osnovu dobre preporuke ili čitanja podataka sa ovog site-a.

Skrenuo sam sa teme.

Na ovom i na kompanijskom blogu HUGE media-e pronaćićete materijale koji vam mogu pomoći u

  • obrazovanju
  • dobijanju posla
  • otvaranju firme
  • vođenju firme
  • tome da budete pametni u društvu
  • da se folirate da znate mnogo o konsaltingu
  • stvaranju konsultantskih poslova

Ali nikada nemojte zaboraviti da delite informacije. Lako je biti pametan u svom selu, probaj to i šire.

Želeo bih da zaboravite onu dobru staru poslovicu koju ste verovatno čuli i izgleda kao mantra mnogih koji ne žele da se trude.

Zašto da budem zadnji u gradu, kada mogu biti prvi u selu.

Živeli i sretan put. I ne zaboravite 25.marta 2009 (sreda) je Document Freedom Day. Informacije o tome gde će biti okupljanje uskoro. Vidimo se na primer tamo.

izvor: http://www.gaia.rs/2009/03/21/manifest/

Share This Post

Internet za sve generacije

Internet za sve generacije

Poznato je da su u SAD-a ankete, istraživanja i izrada studija o različitim aspektima života dugogogdišnja tradicija. Takvim načinom rada dolaze do mnogih relevantnih podataka kojima se služe u poslovanju i prilagođavanju tržištu. Dobiveni podaci služe i za različita naučna istraživanja i predviđanja kretanja određenih pojava.

Nedavno su objavljeni rezultati studija koje je izradio Pew Internet & American Projekt, a koji se odnosi na korištenje interneta prema dobi tj. starosti korisnika. Korisnici su podijeljeni u šest generacijskih grupa prema godini rođenje i to od 1936. do 1990. godine.

Studije su pokazale sve veću participaciju korisnika starije generacije za razliku od prijašnjih godina, ali i to da grupe ne koriste iste sadržaje i mogućnosti koje im pruža internet. Korisnici se dakle ne razlikuju samo po godinama nego i po interesu za različite sadržaje.

Mladi korisnici orijentirani su na društvene portale, manje koriste e-mail, a više instant poruke. Svakako da je najpoznatija društvena mreža Facebook i najpopularnija. Osnovao ju je 2004. godine Mark Zuckerberg za potrebe studenata Harvarda, a danas je koristi preko 64 milijuna aktivnih korisnika, a kod nas brojka prelazi 390 tisuća ljubitelja Facebooka.

dalje: http://www.biznisblog.com/tekstovi/internet-za-sve-generacije

Share This Post

Kriza daje podsticaj Internetu i e-projektima

Bez obzira na trenutno stanje u svetskoj i lokalnoj ekonomiji i finansijama, oglašavanju na Internetu prognoze su dobre. IDC Adriatics prognozira da će do 2012. godine Internet biti drugi najuticajniji medij (a sada je peti). Zvali ga kriza ili ne, razdoblje štednje budžeta i preispitivanje svakog izdatka može samo pomoći i oglašivačima i izdavačima na Internetu.

U svetu oglašavanja odavno postoji problem free ridera koji odgledaju reklamni sadržaj međutim ne kupuju proizvod. Takvi u pravilu uvek postoje, ali je u klasičnim medijima nemoguće meriti njihov udeo. Oglašavanje na Internetu oglašivaču omogućuje situaciju bez presedana u ostalim medijima, a to je da on sam bude free rider. Šta to znači? Ako zanemarimo nasleđene oblike oglašavanja, u kojima izdavač oglašivaču naplaćuje prikaz određenog broja oglasa, oglašavanje po principu plaćanja po kliku ili nekoj drugoj akciji oglašivačima omogućuje prisutnost na velikom broju ekrana bez ikakvih troškova.

Prednosti oglašavanja na Internetu nad ostalim vidovima oglašavanja ostaju, bez obzira na krizu. U vreme kada se vaga svaki dinar utrošen u kompaniji, oni dodaju dodatnu težinu na vagi; Oglašavanje tačno određenoj publici u tačno određenom kontekstu, jeziku, tržištu (…) značajno podiže iskoristivost novca uloženog u oglašavanje, a sama tehnološka pozadina omogućuje praćenje uspešnosti kampanje i njeno modifikovanje dok je u toku. Svi ovi uzroci podstaćiće brojne organizacije koje se do sada nisu oglašavale na Internetu, da se oprobaju u barem jednoj kontekstnoj kampanjici. Nakon toga vrlo verojatno sledi “wow-efekt”.

dalje… : http://www.poslovnazena.biz/poslovanje/kriza-daje-podsticaj-internetu-i-e-projektima-1-3450

Share This Post

Dve decenije Interneta

Mnogima je na kraju prve decenije 21. veka život nezamisliv bez Interneta. Sve je počelo pre tačno 20 godina, kada je programeru u Evropskoj organizaciji za nuklearna istraživanja Timu Bernersu Liju dosadilo da stalno gubi podatke iz kompjutera.Tehnički razvoj Vorld vajd veba (World Wide Web) počeo je marta 1989. godine, a eksperti procenjuju da je do danas toliko razvijen da je sada umreženo 1,3 milijarde ljudi.

Sam Internet dosta je stariji. Već sredinom 60-tih godina 20. veka postavljene su osnove za današnji Internet.

Vojska SAD želela je da ima umrežene kompjutere kako bi se bezbedno transportovali podaci, uz ideju da se čak ni u slučaju atomskog napada ne omete protok informacija.

Tako je nastao Arpanet – mreža koja je povezivala tek nekoliko kompjutera.

Internet je počeo da se razvija, mada još u senci jer su prvi korisnici Internet mreže bili, pre svega, univerziteti i naučnici.

Mnogi su u tome videli idealnu mogućnost komunikacije širom zemljine kugle.

U to vreme bilo je neophodno znati na koji način sistem funkcioniše i samo uz pomoć određenih komandi bilo je moguće slati i dobijati podatke.

Putovanje po svetu jednim klikom miša u to vreme nije se moglo zamisliti.

Naučni rad Tima Bernersa Lija sve je promenio. Li je 1980. godine radio u nuklearnom istraživačkom centru CERN u Švajcarskoj.

dalje: http://www.rts.rs/page/stories/sr/story/14/Nauka/49866/Dve+decenije+Interneta.html

Share This Post